Nagao pad krvnog tlaka jedno je od onih stanja koje se često podcjenjuje, ali može imati vrlo konkretne posljedice na sigurnost i kvalitetu života. Iako se nizak krvni tlak često doživljava kao „manji problem“ u usporedbi s povišenim tlakom, kod velikog broja ljudi on uzrokuje vrtoglavicu, slabost, nestabilnost i osjećaj nesigurnosti u svakodnevnim situacijama.
Da bismo razumjeli kako spriječiti epizode niskog tlaka, važno je najprije razumjeti zašto do njih dolazi.
Kako nastaje pad krvnog tlaka?
Krvni tlak ovisi o nekoliko čimbenika: volumenu krvi, radu srca i tonusu krvnih žila. Kada se bilo koji od tih elemenata naglo promijeni, tlak može pasti ispod razine koja omogućuje stabilnu opskrbu mozga kisikom.
Najčešći uzroci naglog pada tlaka uključuju:
- dehidraciju, zbog koje se smanjuje volumen krvi
- duže stajanje ili naglo ustajanje, kada krv kratko „zaostane“ u donjem dijelu tijela
- preskakanje obroka, što može uzrokovati pad energije i tlaka
- iscrpljenost i manjak sna
- visoke temperature koje šire krvne žile
- nuspojave lijekova, osobito kod starijih osoba
U tim situacijama tijelo ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi cirkulaciju, što rezultira vrtoglavicom, zamućenim vidom ili osjećajem nesvjestice.
Ortostatska hipotenzija – čest, ali zanemaren problem
Jedan od najčešćih oblika niskog tlaka je ortostatska hipotenzija, stanje u kojem dolazi do naglog pada tlaka pri promjeni položaja tijela. Osoba se osjeća stabilno dok sjedi ili leži, ali pri ustajanju dolazi do vrtoglavice ili slabosti.
Ovo stanje osobito je često:
- ujutro, nakon buđenja
- kod dehidriranih osoba
- kod starijih osoba
- kod osoba koje dugo sjede ili leže
Postupno ustajanje, kratko zadržavanje u sjedećem položaju i svjesno usporavanje pokreta jednostavne su mjere koje mogu značajno smanjiti učestalost ovih epizoda.
Prevencija niskog tlaka kroz svakodnevne navike
Prevencija niskog tlaka ne temelji se na jednoj mjeri, već na kombinaciji jednostavnih, ali dosljednih navika.
Redovita hidracija najvažniji je korak. Tijelo treba dovoljan volumen tekućine kako bi održalo stabilan krvni tlak. Osobito je važno piti vodu tijekom dana, čak i kada ne osjećamo žeđ.
Redoviti obroci pomažu održati stabilnu razinu energije i sprječavaju nagle padove tlaka koji se mogu pojaviti nakon dugih razmaka bez hrane.
Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja, potiče cirkulaciju i pomaže krvnim žilama da se bolje prilagođavaju promjenama položaja.
Slušanje signala tijela jednako je važno. Ako se pojavi vrtoglavica ili slabost, potrebno je stati, sjesti ili se odmoriti, a ne „izgurati“ stanje.
Zašto je važno znati kako reagirati odmah?
Unatoč prevenciji, epizode niskog tlaka ponekad se ipak javljaju. Upravo tada znanje o pravilnoj reakciji ima ključnu ulogu u sprječavanju padova i ozljeda.
Detaljne smjernice o tome kako izgleda brza pomoć kod niskog tlaka – uključujući položaj tijela, unos tekućine i izbjegavanje naglih pokreta – dostupne su u edukativnim sadržajima koje objavljuje Poliklinika BINOVA.
Zaključak
Pad krvnog tlaka rijetko je „slučajan“. U većini slučajeva riječ je o kombinaciji navika, okolišnih čimbenika i reakcije organizma. Razumijevanje uzroka, svakodnevna prevencija i pravodobna reakcija temelj su sigurnog i stabilnog funkcioniranja u svakodnevnom životu.
