Bol u grlu jedna je od tegoba s kojima se roditelji vrlo često susreću, osobito kada dijete pohađa vrtić ili školu. Ponekad se pojavi uz curenje nosa i blagi kašalj, a već nakon nekoliko dana dijete se osjeća bolje. U drugim slučajevima grlobolja počinje naglo, praćena je visokom temperaturom, otežanim gutanjem i izraženom malaksalošću. Upravo zbog različitih mogućih uzroka roditeljima nije uvijek lako procijeniti radi li se o prolaznoj virozi ili stanju koje zahtijeva liječnički pregled.
Upala grla najčešće zahvaća sluznicu ždrijela, a može uključivati i krajnike. U dječjoj dobi uglavnom je povezana s infekcijama gornjih dišnih putova. Većinu slučajeva uzrokuju virusi, dok je manji dio povezan s bakterijama, među kojima je posebno važan beta-hemolitički streptokok skupine A. Iako simptomi mogu dati određene smjernice, uzrok bolesti nije uvijek moguće pouzdano utvrditi samo promatranjem djetetova grla.
Zašto djeca tako često imaju upalu grla?
Djeca predškolske i školske dobi svakodnevno borave u bliskom kontaktu s velikim brojem vršnjaka. U vrtićkim skupinama i školskim razredima dijele prostor, igračke, pribor i druge predmete, zbog čega se uzročnici respiratornih infekcija mogu brzo širiti.
Infekcija se najčešće prenosi kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Prijenos je moguć i preko ruku i predmeta ako dijete nakon dodirivanja onečišćene površine dodirne nos, usta ili oči. Zbog toga se u jednoj obitelji ili vrtićkoj skupini simptomi ponekad pojavljuju kod više djece u kratkom razdoblju.
Veća učestalost upala grla tijekom jesenskih i zimskih mjeseci povezana je s boravkom u zatvorenim prostorijama, bliskim kontaktima i sezonskim širenjem različitih respiratornih virusa. Sama hladnoća nije dovoljna za postavljanje zaključka o uzroku bolesti.
Kako obično izgleda virusna upala grla?
Virusna upala grla kod djece često se razvija postupno. Dijete najprije može početi kihati, žaliti se na začepljen nos ili imati pojačano curenje nosa. Nakon toga mogu se pojaviti kašalj, promuklost, peckanje u grlu i blago povišena temperatura.
Djeca mogu biti umornija nego inače, slabije jesti, žaliti se na glavobolju ili biti razdražljiva. Mlađe dijete koje još ne zna jasno opisati bol može odbijati čvrstu hranu, plakati tijekom gutanja ili tražiti više tekućine.
Prisutnost kašlja, promuklosti i izraženog curenja nosa češće govori u prilog virusnoj infekciji. Međutim, pojedinačni simptom nije dovoljan za sigurnu dijagnozu. Važno je promatrati cjelokupno stanje djeteta, trajanje bolesti i razvoj simptoma tijekom sljedećih dana.
Kod virusne infekcije antibiotici ne djeluju jer su namijenjeni liječenju bakterijskih, a ne virusnih bolesti. Liječenje se zato uglavnom temelji na odmoru, dovoljnom unosu tekućine i ublažavanju temperature i boli prema preporuci liječnika ili ljekarnika.
Kada treba posumnjati na bakterijsku upalu?
Bakterijska upala grla može početi naglije. Dijete se može probuditi s jakom boli u grlu, visokom temperaturom i izraženim teškoćama pri gutanju. Limfni čvorovi na vratu mogu biti povećani i bolni na dodir, a krajnici crveni, otečeni i prekriveni bjelkastim naslagama.
Kod streptokokne upale grla kašalj i curenje nosa često nisu izraženi. Pojedina djeca mogu imati glavobolju, mučninu, bol u trbuhu ili povraćanje. Ponekad se uz streptokoknu infekciju može razviti i sitan crveni osip.
Ipak, čak ni kombinacija visoke temperature, crvenog grla i naslaga na krajnicima ne potvrđuje bakterijsku infekciju. Sličnu kliničku sliku mogu uzrokovati i određeni virusi. Zbog toga nije preporučljivo započinjati antibiotsko liječenje bez liječničke procjene.
Više informacija o simptomima, razlikama između uzročnika i situacijama u kojima je potreban pregled dostupno je u stručnom vodiču Upala grla kod djece, koji roditeljima može pomoći u pravodobnom prepoznavanju upozoravajućih znakova.
Što roditelji mogu učiniti kod kuće?
Tijekom prvih dana bolesti posebno je važno osigurati da dijete dovoljno pije. Zbog boli pri gutanju može odbijati velike količine tekućine, pa je korisno nuditi manje gutljaje češće tijekom dana. Temperatura napitka može se prilagoditi onome što djetetu više odgovara. Nekoj djeci odgovaraju mlaki napici, dok druga lakše prihvaćaju hladniju tekućinu.
Dijete ne treba prisiljavati da jede uobičajenu količinu hrane dok ga grlo boli. Privremeno smanjen apetit čest je tijekom infekcija. Prednost se može dati mekoj i lakše probavljivoj hrani koja se jednostavnije guta. Važnije od količine hrane jest pratiti uzima li dijete tekućinu i mokri li uobičajeno.
Odmor je također važan. Dijete koje ima temperaturu ili je izrazito umorno trebalo bi ostati kod kuće i izbjegavati naporne aktivnosti. Prostoriju treba redovito provjetravati, a zrak ne bi trebao biti izrazito suh.
Lijekovi za snižavanje temperature i ublažavanje boli primjenjuju se u skladu s dobi i tjelesnom težinom djeteta te prema preporuci liječnika ili ljekarnika. Djeci se ne bi trebali davati lijekovi namijenjeni odraslima niti samostalno mijenjati preporučena doza.
Zašto se antibiotik ne daje „za svaki slučaj“?
Antibiotik može biti koristan kada je upala grla uzrokovana bakterijom osjetljivom na propisani lijek. Kod virusnih infekcija neće skratiti trajanje bolesti niti ukloniti uzrok simptoma.
Nepotrebna primjena antibiotika može izazvati nuspojave i pridonijeti razvoju otpornosti bakterija. To znači da antibiotici u budućnosti mogu postati manje učinkoviti protiv infekcija za čije su liječenje doista potrebni. Upravo zato odluku o antibiotskoj terapiji treba prepustiti liječniku.
Ako liječnik sumnja na streptokoknu infekciju, može napraviti brzi streptokokni test ili uzeti bris grla. Pozitivan nalaz, zajedno s liječničkom procjenom, pomaže pri odabiru odgovarajuće terapije. Ako je antibiotik propisan, potrebno ga je primjenjivati prema dobivenim uputama i ne prekidati liječenje samoinicijativno.
Koje znakove dehidracije treba pratiti?
Bolno gutanje može dovesti do toga da dijete pije znatno manje nego inače. Roditelji zato trebaju pratiti mokrenje, vlažnost usana i usta, opće stanje i budnost djeteta.
Na nedovoljan unos tekućine mogu upućivati suha usta, rijetko mokrenje, tamniji urin, izostanak suza tijekom plača, neuobičajena pospanost i izražena bezvoljnost. Kod male djece dehidracija se može razviti brže, osobito ako uz grlobolju imaju visoku temperaturu, povraćaju ili odbijaju sve napitke.
Ako dijete ne može progutati tekućinu ili slinu, potrebno je odmah zatražiti medicinsku pomoć. Takvo stanje ne treba pokušavati rješavati isključivo kućnim metodama.
Kada je potreban liječnički pregled?
Pregled se preporučuje kada dijete ima visoku temperaturu koja traje ili se teško snižava, jaku bol u grlu, izraženo otežano gutanje, velike i bolne limfne čvorove ili naslage na krajnicima. Liječniku se treba javiti i ako se simptomi pogoršavaju, traju više dana bez poboljšanja ili se nakon početnog oporavka ponovno pojačaju.
Posebnu pozornost zahtijevaju djeca koja izgledaju izrazito bolesno, neuobičajeno su pospana, teško ih je razbuditi ili pokazuju znakove dehidracije. Otežano disanje, ubrzano ili naporno disanje, plavkasta boja usnica, nemogućnost gutanja sline i izrazita ukočenost vrata razlozi su za hitno traženje pomoći.
Kod dojenčadi i vrlo male djece prag za javljanje liječniku trebao bi biti niži jer ona ne mogu jasno opisati simptome, a njihovo se stanje može promijeniti brže nego kod starije djece.
Kada se dijete može vratiti u kolektiv?
Dijete ne bi trebalo ići u vrtić ili školu dok ima temperaturu, izražene simptome ili se ne osjeća dovoljno dobro za uobičajene aktivnosti. Povratak ovisi o uzroku bolesti, općem stanju i preporuci liječnika.
Kod potvrđene streptokokne infekcije treba poštovati liječničke upute o trajanju izdvajanja iz kolektiva i uzimanju antibiotske terapije. Tako se štiti oboljelo dijete, ali i njegovi vršnjaci i odgojitelji.
Prevencija počinje jednostavnim navikama
Redovito pranje ruku sapunom i vodom jedna je od najvažnijih mjera prevencije. Dijete treba naučiti prekriti usta i nos maramicom ili pregibom lakta tijekom kašljanja i kihanja.
Ne preporučuje se dijeljenje boca, čaša, pribora za jelo, četkica za zube i ručnika. Prostorije u kojima boravi veći broj djece treba redovito provjetravati, a površine i predmete koji se često dodiruju održavati čistima.
Upalu grla nije uvijek moguće spriječiti, ali pravodobno prepoznavanje simptoma, odgovorno liječenje i dobre higijenske navike mogu smanjiti mogućnost širenja infekcije i pomoći djetetu da se sigurnije oporavi.
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički pregled, dijagnozu ili individualnu preporuku pedijatra.











